Moramo reagirati brzo i donijeti mjere za zaštitu građana i gospodarstva

Premijer Andrej Plenković sudjeluje u sastanku Europskog vijeća na kojem će se posebna pozornost posvetiti posljedicama situacije na Bliskom istoku za europsku sigurnost, energetsku situaciju, gospodarstvo i socijalne prilike

U izjavi za medije uoči sastanka predsjednik Vlade je najavio da će čelnici Europske unije razgovarati o mnoštvu tema, prije svega situaciji na Bliskom istoku, osobito utjecaju rasta cijena nafte, koji se osim na naftnim derivatima osjeti i na tržištu plina, a u kasnijoj fazi sve to ima reperkusije i na cijene struje.

"Moramo iskoristiti naše iskustvo iz vremena ruske agresije na Ukrajinu, kada smo reagirali brzo, stavili snažan europski okvir i donosili nacionalne mjere koje su očuvale socijalnu koheziju, zaštitile građane, gospodarstvo i brojne institucije", poručio je premijer Plenković.

Vlada će nastaviti s mjerama dokle god bude trebalo

U tom je kontekstu premijer kazao da je svoje kolege već izvijestio o mjerama koje hrvatska Vlada poduzela prošlog ponedjeljka u pogledu ograničenja rasta cijena naftnih derivata, čime je amortizirala prvi udar.

Taj rok od dva tjedna ističe u ponedjeljak, dodao je i najavio da će Vlada tada ponovno reagirati mjerama te da je spremna reagirati dok god bude trebalo.

"Pritom se vodimo sa dva temeljna načela: osigurati sigurnost opskrbe naftnim derivatima i priuštivost cijena", istaknuo je.

S obzirom da ranije mjere Vlade istječu 1. travnja, trenutno svi nadležni resori rade temeljite analize kako bi se vidjelo što će se dalje napraviti.

Treba nastaviti energetsku tranziciju i smanjiti ovisnost o uvozu fosilnih goriva

Od ostalih tema o kojima će se danas raspravljati premijer je izdvojio konkurentnost europskog gospodarstva, podsjetivši da je u veljači održan neformalni sastanak Europskog vijeća posvećen upravo toj temi.

I tu cijena energenata najvažnija, uz ovisnost o uvozu fosilnih goriva. Zato, dodao je premijer, ovakva situacija sa zatvorenim Hormuškim tjesnacem ima praktički trenutan utjecaj na funkcioniranje gospodarstva.

Moramo nastaviti energetsku tranziciju na obnovljive izvore energije i smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima, kazao je.

Hrvatska može putem JANAF-a osigurati opskrbu Mađarske i Slovačke naftom

Bit će riječi i o situaciji u Ukrajini, a u tom je kontekstu premijer Plenković istaknuo da Mađarska sada nastoji onemogućiti već donesenu odluku o zajmu od 90 milijardu eura, o kojem je postignut konsenzus u prosincu.

Premijer je naglasio da Hrvatska preko JANAF-a može osigurati opskrbu naftom Mađarskoj i Slovačkoj, čime se uklanja argument o energetskoj nesigurnosti.

Naveo je da MOL naručuje tankere koji dolaze u Omišalj, ukupno njih 13, svi s neruskom naftom, od čega je četiri do pet već iskrcano.

Ta je nafta putem JANAF-a transportirana prema rafinerijama u Százhalombatti i Bratislavi, a ukupna količina koja je otišla iznosi oko milijun i pol tona u mjesec dana, rekao je.

Dodao je kako ti podaci jasno pokazuju kapacitete Hrvatske da Hrvatska putem JANAF-a može u potpunosti zadovoljiti opskrbu i Mađarske i Slovačke.

"Sigurnost opskrbe je izrazito važna i putem JANAF-a dobit će svu potrebnu naftu", poručio je.

Podsjetio je kako je smisao paketa sankcija iz 2022. bio omogućiti tranzicijsko razdoblje u kojem će se države preorijentirati na naftu neruskog podrijetla te da Hrvatska sada pokazuje kako je takav model opskrbe održiv.

Sastanke iniciramo kad je to zbilja važno; kad završe Milanovićevi izleti, možda ih i bude

Na upit novinara, predsjednik Vlade osvrnuo se i na odgovor predsjednika Republike koji je, na njegov poziv za održavanjem sjednica Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost, odgovorio da nije žurba.

"Nije žurba? Ovo je samo još jedan rat", ironično je poručio premijer dodajući da, za razliku od Milanovićevih, njegove inicijative za sastancima Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu dolaze u trenucima velikih globalnih kriza koje imaju utjecaja i na nas.

Podsjetio je kako je tako bilo i 24. veljače 2022., kada je ruska vojska započela agresiju na Ukrajinu.

"Pa ni tad nije bilo potrebe da se nađemo. Sad imate veliki rat na Bliskom istoku oko kojeg cijeli svijet treperi", dodao je i upozorio kako u ovom trenutku raste cijena nafte na 116 dolara po barelu, a za 50 posto raste cijena plina.

"Rast će cijena plina za sve subjekte, rast će cijena struje. Ali, nema veze, ima vremena. Naći ćemo se kad bude", prokomentirao je premijer istaknuvši da je vrlo bitno da javnost razumije tu poruku.

"Mi potičemo, iniciramo, sastanak kad je stvarno bitno i kada smatramo da postoje razlozi zašto bi bilo dobro da se ta tijela nađu, al' budući da sastanka neće biti mi ćemo raditi svoje kao što radimo i do sada, štititi građane i gospodarstvo. Kad završe izleti, možda sastanka i bude, a možda i mi ne budemo imali vremena u budućnosti", poručio je predsjednik Vlade.