Hrvatska je lider u pametnim plavim inovacijama i brizia za okoliš

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je Dubrovnik povodom Svjetskog prvenstva električnih motornih čamaca, koje će se ondje održati 13. i 14. lipnja

Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar turizma i sporta Tonči Glavina i državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž.

Plavo bogatstvo kao izbor održiva blagostanja

Sudjelujući na Blue Natural Capital Summitu, velikoj konferenciji posvećenoj plavom gospodarstvu na temu "Pretvaranje plavog prirodnog kapitala u ekonomsku priliku", premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo što se ona održava u Dubrovniku, gradu čija pomorska duša progovara kroz svaki kamen.

"Od Dubrovačke Republike do današnje živopisne jadranske obale, ovaj grad oduvijek je stajao na raskrižju baštine, otpornosti i odgovornosti.

Hrvatska, s više od 1200 otoka i 6000 kilometara obale, zemlja je koju je oblikovalo more - ali i duboko predana njegovoj zaštiti.

Ta predanost nije samo povijesna, ona je strateška, ekološka i moralna. Ponosni smo što smo rangirani na 8. mjestu u svijetu po provedbi Ciljeva održivog razvoja UN-a i među vodećima u zaštiti pomorskog dobra na Mediteranu.

Vjerujemo da s vodstvom dolazi i dužnost da zaštitimo prirodu za buduće generacije, kombiniramo napredak s očuvanjem i pretvorimo naše plavo bogatstvo u izvor održivog blagostanja.

Dubrovački manifest: održivost kao zajednički kompas

Danas pokrećemo Dubrovački manifest, ne kao ugovor, već kao zajedničku predanost održivom plavom gospodarstvu. Ovaj manifest potvrđuje da ekonomske prilike i zdravlje oceana nisu u sukobu. Naprotiv, ovise jedni o drugima.

Plavo gospodarstvo ne vidimo kao utrku za resursima, već kao platformu za regeneraciju, inovacije i suradnju.

Ono se besprijekorno uklapa u naše globalne obveze: Pariški sporazum, UNESCO-vu Konvenciju o svjetskoj baštini, Kunmingsko-montrealski okvir za biološku raznolikost i viziju koju smo podržali prije samo nekoliko dana na Konferenciji UN-a o oceanima u Nici.

Živi kapital i nacionalno dobro

U središtu našeg pristupa leži plavi prirodni kapital - ekosustavi koji stabiliziraju našu klimu, podržavaju naše obalne zajednice i pohranjuju ugljik.

U Hrvatskoj smo proširili zaštićena morska područja s 12% na 32% naših nacionalnih voda. Ali zaštita mora ići ruku pod ruku s aktivnim, znanstveno utemeljenim upravljanjem. I Hrvatska čini više od pukog ubrzanja. Također oživljavamo ono što je nekoć bilo izgubljeno.

U Rovinju znanstvenici obnavljaju podvodne šume smeđih algi, nekad obilna staništa morskih algi koja su nestala zbog onečišćenja i zagrijavanja. To su više od samo prekrasnih ekosustava, oni služe kao rasadnici za ribe, ponori ugljika i prirodna obrana od erozije obale.

Istodobno, riblji fond u Jabučkoj kotlini oporavlja se zahvaljujući učinkovitom upravljanju, dok naši istraživači regeneriraju livade morske trave i prate bioraznolikost u stvarnom vremenu. To radimo ne samo zato što je ispravno - već zato što djeluje.

Tehnologija i ekologija: zajedno naprijed

Nigdje nije sklad između inovacija i održivosti vidljiviji nego u morskoj tehnologiji. Naš InnovaMare ekosustav učinio je Hrvatsku liderom u pametnim plavim inovacijama. I kroz Faust V, naše autonomno pomorsko plovilo koje su razvili mladi inženjeri, pokazujemo da se čak i visokotehnološka rješenja mogu uskladiti s ekološkim ciljevima.

Faust V koristi umjetnu inteligenciju za praćenje kvalitete vode, otkrivanje onečišćenja i zaštitu bioraznolikosti - bez emisija ili poremećaja morskog života.

To nije samo plovilo. To je naš plutajući morski laboratorij, naš čuvar mora. Godine 2024., Faust V i njegov tim proglašeni su "Plavim prvacima" od strane Europske komisije i Europske investicijske banke. I tu ne stajemo.

Ove godine smo pokrenuli CoE MARBLE, novi Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici u partnerstvu s Norveškom i Italijom. To je projekt osmišljen kako bi Hrvatska postala europski svjetionik pomorskih inovacija, od zelenog pogona do digitalnih blizanaca naših morskih okoliša.

Prvo svjetsko prvenstvo električnih motornih čamaca

A ovog vikenda, Dubrovnik s ponosom ugošćuje prvo svjetsko prvenstvo potpuno električnih motornih brodova - E1 serije.

Na prvi pogled, trkaći brodovi i održivost mogu se činiti suprotstavljenima. Ali ta plovila napajaju se električnom energijom iz mreže koja je među najnižima po intenzitetu ugljika u Europskoj uniji.

Gotovo tri četvrtine hrvatske električne energije je niskougljična, zahvaljujući korištenju obnovljivih izvora energije, nuklearne energije i biogoriva.

Zapravo, ovo je poruka koju šaljemo svijetu: Ako visokoučinkoviti trkaći brodovi mogu čisto ploviti brzinom od 50 čvorova, mogu i trajekti, obalna plovila i turistički brodovi koji krstare brzinom od 15.

Ako se gliseri mogu dekarbonizirati, što zaustavlja one sporije? Ovdje se ne radi o uživanju - radi se o postavljanju tempa za čistu pomorsku tranziciju.

Turizam i odgovornost: treba voditi primjerom

Turizam je okosnica našeg plavog gospodarstva, koje doprinosi gotovo 20% našem BDP-u. U 2024. godini Hrvatsku je posjetilo 21,5 milijuna turista, a ostvarili smo preko 108 milijuna noćenja.

Moramo osigurati da ljepota koja privlači goste na naše obale nikada ne nestane. To znači zaštitu mora, regulaciju razvoja i ulaganje u ekološki prihvatljivu infrastrukturu.

Vjerujemo da briga o okolišu nije teret za turizam, već investicija u njegovu budućnost.

Zato integriramo održivost u razvoj obale, infrastrukturu i regulaciju, kako bismo osigurali da rast nikada ne dolazi na štetu naših prirodnih bogatstava.

Zajedničko putovanje

Hrvatska su prošlost, sadašnjost i budućnost plave. Ali plava boja na našoj zastavi mora predstavljati više od geografije - mora predstavljati vodstvo, upravljanje i inovacije.

Na Ocean Summitu u Nici rekao sam: "Nije ocean taj koji nas treba - mi smo ti kojima je on potreban. Njegov dah regulira našu klimu, hrani naše ljude i povezuje naše kulture. Ali taj dah jenjava."

Danas u Dubrovniku ponovno potvrđujemo našu obvezu: zaštititi taj dah. Dati mu prostora za oporavak. I zajedno izgraditi održivo, uključivo i regenerativno plavo gospodarstvo.

Neka ovaj summit označi ne samo proslavu, već i smjer. Ne samo događaj, već zamah.

Mojim sunarodnjacima Hrvatima: pokažimo da Hrvatska može napraviti velike valove.

Našim međunarodnim prijateljima: neka vas Dubrovnik inspirira da budete hrabri, da vodite i djelujete," poručio je u svom govoru premijer Plenković.