Zadarska županija poduzela je sjajne iskorake i pridonijela razvoju zemlje

U povodu Dana Zadarske županije predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u svečanoj sjednici Županijske skupštine

Govoreći o uspjesima Zadarske županije, premijer je istaknuo da se radi o najboljim rezultatima dosad. "Šezdeset tisuća ljudi više koji rade u odnosu na prije nekoliko godina, prepolovljena je nezaposlenost. Najbolji izvozni rezultati, 570 milijuna eura europskih sredstava koji se koriste. Kvalitetni projekti se pripremaju za ovo financijsko razdoblje i Instrument EU-a iduće generacije, a osobito vodovodizacija Zadarske županije, priobalja, otoka i zaleđa, vrijedna 239 milijuna eura.  Mogu reći da je Zadarska županija u ova prva tri desetljeća suvremenog postojanja napravila sjajne iskorake i daje ogroman doprinos razvoju Hrvatske", istaknuo je premijer Plenković.

U tom je kontekstu naveo i sjajne rezultate turističke sezone 2022, koja je bila jednaka rekordnoj 2019, te dodao da će prema svim pokazateljima ova sezona, nakon ulaska Hrvatske u Schengenski prostor i europodručje, biti još bolja.

Iskoraci kao prekretnica za razvoj države

"Uvjeren sam da će ti iskoraci biti prekretnica za razvoj države", poručio je.

U svojem se govoru potom osvrnuo na Vladine mjere pomoći građanima i gospodarstvu, potrebne zbog krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu.

"Ostale su nam praktički nepromijenjene cijene plina, struje, naftnih derivata, smanjili smo PDV na najosnovnije namirnice, dali podršku braniteljima, umirovljenicima, socijali. Mjere vrijedne 6,8 milijarde eura u protekle tri godine omogućile su da lakše prođemo kroz krizu", istaknuo je.

Govorio je nadalje o ostvarenju dugoročnih strateških ciljeva koji su Hrvatsku na karti Europe i svijeta pozicionirali kao ozbiljnu državu koja je postala gospodarski i strateški jaka. To je okvir u koji se uklopila i Zadarska županija, dodao je.

Vlada će pripremiti prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama

U izjavi za medije premijer Plenković osvrnuo se i na druge aktualne teme. Komentirao je izmjene Zakona o izbornim jedinicama.

Podsjetio je da je Ustavni sud kazao da valja ujednačiti specifičnu težinu glasa svakog zastupnika u Hrvatskom saboru. Vlada će stoga pripremiti prijedlog izmjena zakona koje će modificirati postojeći sustav, pustiti ga u javno savjetovanje te u dva čitanja u Hrvatski sabor.

Kao i u slučaju svih drugih zakona, oporba će imati priliku da sudjeluje u toj raspravi na uobičajen, metodološki način, dodao je premijer,.  

Upitan za komentar na kritike oporbe u vezi s radnom skupinom koja se bavi izmjenama zakona, premijer Plenković je kazao da tim kritikama oporba traži svoj politički prostor, dok se Vlada već sedmu godinu bavi rješavanjem golemih kriza, među ostalim i globalnih – od pandemije do energetske i prehrambene krize te inflatornih pritisaka prouzročenih ruskom agresijom na Ukrajinu.

Za razliku od oporbe, Vlada se bavi pravim pitanjima, važnima za hrvatske građane

"Za razliku od oporbe, kojoj je bitno kakva će biti radna skupina, meni je bitno da smo dali nekoliko paketa mjera vrijednih 6,8 milijardi eura hrvatskim građanima i gospodarstvu, da smo realizirali strateške ciljeve – ulazak u europodručje i Schengenski prostor, osigurali za ovo desetljeće 25 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Europske unije", poručio je premijer Plenković istaknuvši da je Hrvatska danas na 73% prosječnog razvoja Europske unije, za razliku od 2016. godine, kada je bila na 61%.

U kontekstu Vladinih postignuća naveo je i da se sutra u Stonu otvara preostali dio pristupnih cesta za Pelješki most - strateški projekt povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje.

Nadalje, dodao je, Baranja je integrirana u mrežu hrvatskih autocesta koridorom Vc, a dogodine će biti gotova druga cijev tunela Učka u Istri. Bit će gotova i autocesta koja će spojiti Zagreb sa Siskom.

"Zadržat ćemo također investicijski kreditni rejting, a vidjeli ste i Fitchovu ocjenu, koja kaže: imate sjajan smjer, imate političku stabilnost, imate funkcioniralne institucije i nisku razinu korupcije", kazao je premijer istaknuvši da to navodi namjerno jer takva ozbiljna izvješća daju potpuno drukčiju sliku od ozračja koje žele stvoriti oporba i njezini aktivisti.

Realnost je, dodao je, to da je u prošloj godini ostvaren rast od 6,3%, a u pretprošloj 13,1%, dok za ovu godinu sve međunarodne institucije revidiraju svoje prognoze za Hrvatsku nabolje. Inflacija pada, a cijena struje i plina ista je kao da krize nema.

Subvencioniraju se cijene naftnih derivata, smanjene su stope PDV-a za sve relevantne namirnice i potrepštine. "To su prava pitanja za hrvatsku javnost i ono čime se bavi Vlada. Oporba nije pridonijela nijednoj od tih tema", poručio je podsjetivši da je oporba, a osobito SDP, 2020. godine vikala da će u vremenu covid-krize biti 400 tisuća nezaposlenih.

Izbori su za nešto više od godinu dana, što se sekiraju

Nasuprot tim predviđanjima oporbe, istaknuo je premijer, Vlada je svojim mjerama osigurala plaće za 800 tisuća radnika u privatnom sektoru i spasila 130 tisuća hrvatskih poduzeća, održala socijalnu koheziju, očuvala radna mjesta, spriječila ugrožavanje egzistencije hrvatskih obitelji te omogućila gospodarstvu da premosti krizu.

"Danas smo fiskalno konsolidirani i dovoljno snažni da pomognemo svima kojima trebaju socijalne naknade, da pomognemo umirovljenicima, ribarima, poljoprivrednicima, primateljima dječjeg doplatka, nezaposlenima, hrvatskim braniteljima", naveo je.

Pritom su, dodao je premijer, položena tri trajna temelja za obitelj, mlade i obrazovanje, time što su svoj djeci u osnovnim školama omogućeni besplatni udžbenici, prijevoz i obrok.

Ujedno je donesen novi Zakon o trgovini, kojim se uvodi nov režim od samo 16 radnih nedjelja, čime je uravnotežen poslovni i obiteljski život.

Zaključio je da su nakon svega toga pitanja radnih skupina efemerna te da će procedura biti normalna, a pitanje riješeno.

"Uostalom, Izbori su za godinu i dva-tri mjeseca, što se sekiraju", poručio je.

Prvaci oporbe kojima su puna usta korupcije ni zucnuli nisu o »Slučaju sortirnica«

Govoreći o opoziciji i pokušaju nametanja tema koje opterećuju medijski prostor, podsjetio je na to kako je ona bila "pometena" na aktualnom satu u Hrvatskom saboru prošloga tjedna.

"Svi prvaci te oporbe, kojima su bila puna usta korupcije kad je riječ bila o nekom iz HDZ-a, ni zucnuli nisu na Sortirnicu, nisu rekli ništa na riječku gradsku upravu, na Obersnelove najbliže suradnike, na gospodina iz Međimurja koji je član SDP-a, kao da teme nema. Da je to bio slučajno član HDZ-a, ja vam garantiram da dan-danas ne bi bilo naslovnice ili portala koji ne bi vrištao o tome. Međutim, ta ista gospoda iz oporbe su to elegantno prešutjela", upozorio je premijer Plenković.

Kako se približavaju izbori, dodao je, ta se vrsta nesuspregnutog, pristranog aktivizma prenosi i u medijski prostor.

Što se tiče parlamentarizma, poručio je da on u Hrvatskoj itekako funkcionira, naglasivši da je on premijer koji je najčešće pred zastupnicima u Hrvatskom saboru, i to ne samo zbog najdužeg staža.

Svrha dogovora o izvozu ukrajinskog žita bila je pomoć afričkim zemljama, a ne ugrožavanje proizvođača u Europskoj uniji

Na pitanje o izvozu ukrajinskog žita odgovorio je da je njegova svrha bila sprečavanje gladi u afričkim zemljama koje su ugrožene što ratovima, što nestabilnošću, što klimatskim promjenama.

"Nije ideja bila da se iz Ukrajine uspije izvesti žito pa da onda ono dođe na tržište nekih članica Europske unije i de facto ugrozi proizvođače poljoprivrednih proizvoda", pojasnio je.

Dodao je da ministrica poljoprivrede vodi stalni dijalog s cijelim sektorom te da Vlada itekako vodi računa o tom pitanju. Očito je taj izvoz loše utjecao na tržište nekih članica EU-a, ali u Hrvatskoj zasad nije primijećen takav stupanj ugroze.