Za očuvanje radnih mjesta preko 11 milijardi kuna
Otvarajući 65. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko važnih tema u proteklome tjednu
Govoreći o trenutnoj situaciji s pandemijom koronavirusa, premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatska prema trenutnim pokazateljima Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) u zelenom, što je ocijenio vrlo dobrim i za zdravstvenu situaciju i za imidž Hrvatske kao sigurne destinacije.
Podsjetio je da su od danas u Hrvatskoj u uporabi digitalne COVID potvrde te istaknuo da će one omogućiti sudjelovanje na koncertima, festivalima, ulaz u klubove na otvorenom i na druge kulturne ili sportske manifestacije koje okupljaju više od 100 osoba.
Imamo nekoliko lokalnih žarišta, svaki takav kiks bit druge će zemlje oštro sankcionirati
Ono što nije dobro, dodao je, jesu nekoliko lokalnih žarišta do kojih je došlo jer se očito nisu poštovale jednostavne epidemiološke mjere i preporuke.
Upozorio je da će svaki takav kiks biti sankcioniran vrlo oštro od strane drugih zemalja koje prate situaciju te ustvrdio da će sa što manje takvih žarišta turistička sezona biti bolja, a time i gospodarska i financijska situacija.
Osvrnuo se i na proces cijepljenja, podsjetivši da je Vladin cilj bio da se do početka srpnja cijepi između 50 i 55% odrasle populacije.
"Učinili smo maksimum, nabavili smo više nego dovoljne količine cjepiva, i to različitih vrsta, kompenzirali kašnjenja AstraZenece s drugim cjepivima kojih sada zaista ima u izobilju. Dinamika cijepljenja je bila dobra i onda se prije otprilike tri tjedna, kako je epidemiološka slika bila bolja, počela naglo smanjivati. Danas smo došli negdje do iznad 44% cijepljene odrasle populacije, što smatramo dobrim i zahvaljujem svima koji su se cijepili", kazao je i dodao da se radi o doprinosu i za njihovo zdravstveno stanje, ali i za društvo u okolnostima najveće pandemije u zadnjih sto godina.
Vjerujmo znanosti i struci i cijepimo se što prije
Ponovo je apelirao na građane da se cijepe istaknuvši da se svi koji to žele mogu cijepiti kada god žele i upozorivši da se pojavljuju novi, zarazniji sojevi, kao primjerice soj Delta, te da se već vide negativne posljedice u nekoliko europskih zemalja.
"Situacija je i dalje ozbiljna i bilo bi dobro da svatko od naših sugrađana da svoj doprinos da se zaštitimo što prije", poručio je.
Istaknuvši da je pandemija globalno odnijela oko 3,9 milijuna života, a u Hrvatskoj je nažalost preminulo više od 8.200 ljudi, poručio je da su samo to dovoljni razlozi za cijepljenje, da se i ne spominju 34 milijarde izravnoga troška pandemije za hrvatski proračun.
Pozvao je građane da vjeruju znanstvenicima i struci, da se informiraju na temelju pouzdanih izvora i da se uključe u proces cijepljenja.
Hrvatska donira 310.000 doza cjepiva
S obzirom da Hrvatska trenutno ima jako puno neutrošenih doza cjepiva, Vlada će danas, najavio je, donijeti odluku o doniranju 310.000 doza cjepiva.
Od toga će 210.000 dati Bosni i Hercegovini, a po 20.000 doza dat će Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Kirgistanu.
"Bolje je da se doze iskoriste, nego da stoje na skladištima, a mi ćemo, sukladno našim narudžbama imati dovoljno doza i za druge donacije tijekom godine", istaknuo je premijer Plenković.
Osvrnuo se i na, kako ih je nazvao, određene glasine o modalitetima prelaska granice između BiH i Hrvatske.
"Režim prelaska granice je onakav kakav je cijelo vrijeme, nema nikakve diskriminacije, nema nikakve želje s hrvatske strane da na bilo koji način utječe na to da se otežava ljudima dolazak u Hrvatsku", poručio je.
Istaknuo je da se pri prelasku granice primjenjuje tzv. sustav 1,2,3 – odnosno ili potvrda o preboljenju, ili potvrda o cijepljenju ili negativan test.
Za očuvanje radnih mjesta i doprinose dosad isplaćeno 17 milijardi kuna
Potom je govorio o potporama očuvanju radnih mjesta.
Istaknuo je da je Vlada u proteklih godinu i pol dana vodila politiku koja je imala za cilj očuvati radna mjesta, izbjeći socijalnu frakturu, omogućiti radnicima da dobiju plaće i omogućiti poslodavcima da premoste krizu.
"Sve te ciljeve smo ostvarili i to u potpunosti", ustvrdio je i naglasio da to nije bilo besplatno.
Vlada je, naime, za očuvanje radnih mjesta dosada izdvojila 11,7 milijardi kuna, a kada se tome pridodaju doprinosi koji su oprošteni, to je sve skupa 17 milijardi kuna.
Tu je mjeru, dodao je, koristilo 120 tisuća poslodavaca i gotovo 700 tisuća radnika.
Upravo zbog tih mjera, broj osiguranika danas je veći za više od 56.000 u odnosu na kraj lipnja prošle godine, a broj nezaposlenih je manji za osam i pol tisuća u odnosu na ožujak 2020. godine, rekao je premijer.
"Očuvali smo radna mjesta i došli u poziciju da je prosječna neto plaća viša od 7.000 kuna", istaknuo je.
Nakon te faze, nastavio je, prelazimo u fazu kreiranja radnih mjesta, i istaknuo da je Vlada u krizi djelovala odgovorno, brzo i snažno.
Za aktivnu politiku zapošljavanja ove godine više od milijardu kuna
"To podrazumijeva da od srpnja završavamo s horizontalnim pristupom mjerama za očuvanje radnih mjesta i prelazimo na prilagođeni pristup ovisno o potrebama pojedinog sektora u budućnosti", poručio je i dodao da se to sve odvija usporedno sa sve boljom epidemiološkom situacijom, sve većim otvaranjem i praktički minimalnim restrikcijama.
To znači, pojasnio je, da će Vlada u dogovoru s predstavnicima poslodavaca pojedinih sektora pratiti kretanja i na vrijeme reagirati u slučaju potrebe, a u aktivnu politiku zapošljavanja Vlada će tijekom ove godine uložiti više od milijardu kuna.
Napomenuo je da se nastavlja i s provedbom mjere skraćenog radnog vremena, za poduzetnike kojima je zbog korona krize smanjen opseg posla. Unutar te mjere, koja, kako je rekao, ostaje na snazi do kraja godine, pokriva se do 90% plaće s doprinosima, a najviše 3600 kuna plus doprinosi.
Vlada će, istaknuo je, nastojati povezati daljnje potpore i s procesom cijepljenja protiv koronavirusa.
Više od 58 milijuna kuna za saniranje šteta u Požeško-slavonskoj županiji, za Banovinu iz Fonda solidarnosti 320 milijuna eura
Od ostalih tema, predsjednik Vlade izdvojio je posjet Petrinji, gdje se na sastanku Stožera upoznao s tijekom aktivnosti vezanim uz obnovu nakon potresa na Banovini.
Izvijestio je i o obavijesti Europske komisije da će Hrvatska za naknadu tih šteta uskoro dobiti formalnu odluku da je uvažen zahtjev za 320 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti. za obnovu na Banovini.
Što se tiče elementarne nepogode koja je pogodila Požeško-slavonsku županiju, najavio je da će danas Vlada donijeti niz odluka o potporama za saniranje posljedica, a ukupan iznos bit će veći od 58 milijuna kuna.
Osvrnuo se i na uspješno izdanje sedmogodišnjih kunski obveznica na domaćem tržištu kapitala u nominalnom iznosu od devet milijardi kuna, uz godišnju kamatnu stopu od 0,50% te prinos do dospijeća od 0,533%.
Istaknuvši da je interes bio znatno veći, 19 milijardi kuna, rekao je da su postignuto vrlo povoljni uvjeti posebno kad se ima na umu da će veći dio izdanja biti upotrjebljen za refinanciranje.
Ako se uzme u obzir da će se prikupljena sredstva većim dijelom iskoristiti za refinanciranje postojećeg izdanja obveznice dospijeća 8. srpnja 2021. u ukupnom nominalnom iznosu od šest milijardi kuna, implicirana ušteda na kamatama iznosi više od 135 milijuna kuna na godišnjoj razini, rekao je premijer.
Nadamo se da će Žalbeno vijeće preinačiti presudu i osuditi Stanišića i Simatovića za sve zloćine počinjenje u Hrvatskoj i BiH
Osvrnuo se i na jučerašnju presudu u Haagu kojom je Stanišiću i Simatoviću izrečena kazna od 12 godina zatvora.
"Smatramo da presuda kojom su oni osuđeni samo za zločine počinjene u Bosanskom Šamcu, koji su naravno također bili strašni, ne odražava ratna događanja i stvarne uloge Stanišića i Simatovića tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Ovakva odluka izaziva nezadovoljstvo i zato jer je presudama protiv Milana Babića i Milana Martića za zločine počinjene na državnom području Hrvatske utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog poduhvata, u kojem su uz najviše dužnosnike Srbije, predvođene Miloševićem, sudjelovali i Stanišić i Simatović.
Nadamo se da će Žalbeno vijeće preinačiti presudu te Stanišića i Simatovića osuditi za sve zločine počinjene na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje im Tužiteljstvo stavlja na teret.
Podsjećam, radi se o najtežim i najokrutnijim zločinima, poput onih u Vukovaru, Škabrnji i Srebrenici, počinjenih u provedbi velikosrpskoga projekta Slobodana Miloševića te zaslužuju najstrožu kaznu", poručio je premijer Plenković.
Nalazimo se u razdoblju obračuna s korupcijom
Premijer Plenković govorio je danas i o borbi protiv korupcije, u kontekstu predmeta za koji se više osoba sumnjiči za počinjenje koruptivnih kaznenih djela.
"Ovo je još jedan dokaz da USKOK, Državno odvjetništvo i policija u mandatu naše Vlade vode aktivnu i konkretnu borbu protiv korupcije", poručio je.
"Bez obzira što neki šarlatani u političkom prostoru sumnjaju u tajminge uhićenja, nadaju se lošem ishodu, nastavljaju s mantrom o nekakvom navodnom lažnom korumpiranosti Vlade ili vladajuće stranke, činjenica jest da se postupci pokreću, da je policija neovisna, da je DORH neovisan i da je
USKOK neovisan i nitko na njih ne vrši nikakve pritiske. Ovo potvrđuje da se nalazimo u razdoblju obračuna s korupcijom", dodao je.
Naglasio je da pritom nema privilegiranih ni zaštićenih te da stranačke iskaznice, položaj u društvu, prijateljske veze ili bilo kakvi drugi kontakti nikoga ne štite.
Dobro je, rekao je, da javnost bude u cijelosti neposredno obaviještena od strane DORH-a i USKOK-a kada se takve situacije događaju, a na Vladi je da osigura kvalitetan zakonodavni okvir te materijalne uvjete za rad ovih tijela te da postupci u primjerenom roku imaju svoj sudski epilog.
Pomoć od 20 milijuna kuna Požeško-slavonskoj županiji nakon elementarne nepogode
Za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode koja ju je prošli tjedan pogodila, Vlada je Požeško-slavonskoj županiji, na teret proračunske zalihe ovogodišnjeg proračuna, odobrila 20 milijuna kuna. Novac za pomoć u uklanjanju šteta nastalih poplavama uslijed obilnih oborina te tuče u sklopu svojih resora osigurat će i još nekoliko ministarstava.
Beroš: udio novozaraženih 2,3%
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je na današnjoj, 65. sjednici Vlade, kako je udio novozaraženih u broju testiranih 2,3%, a najviša je u trenutno u Zadarskoj i Međimurskoj županiji.
"Stopa potvrđenih slučajeva pokazuje vrlo blagi porast u proteklih sedam dana. Najveća 14-dnevna stopa zabilježena je u Zadarskoj i Međimurskoj županiji, i to je najjači argument za daljnje promišljeno i odgovorno ponašanje", rekao je Beroš.
Upozorio je kako Središnji registar cijepljenih pokazuje da 300.000 starijih građana od 65 godine još uvijek nije cijepljeno. Ta je skupina najizloženija zarazi s mogućim težim oblicima bolesti pa je njihovo cijepljenje i dalje prioritet.
"Pozivam naše umirovljenike, starije sugrađane i članove njihovih obitelji da svoje starije članove upute i ohrabre na cijepljenje jer svaka nova aplicirana doza umanjuje mogućnost rasta brojki uslijed prisustva novih varijanti virusa", kazao je Beroš.
Dosad je u Hrvatskoj utrošeno 2.568.877 doza cjepiva, a cijepljeno je 1.488.759 osoba, odnosno 44,3% odraslog stanovništva. S dvije doze cijepljeno je 1.080.118 osoba. Najviše cijepljenih prvom dozom je u Gradu Zagrebu - 51,7%.
Rezultati sekvencioniranja 188 uzorka pokazali su da je njih 54,1% s dokazanom alfa varijantom koronavirusa, a 43% s delta varijantom.
Danas stupila na snagu Uredba o EU-ovoj digitalnoj COVID-potvrdi
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je kako je danas stupila na snagu Uredba o EU-ovoj digitalnoj covid potvrdi.
"Potvrdu je dosad preuzelo više od 300.000 građana, a u sustavu je dosad evidentirano 54.000 prelazaka hrvatske granice s digitalnom covid potvrdom izdanom u 23 države", kazao je.
Od danas je na snazi i nova odluka o prijelazu granice, po kojoj građani EU-a mogu ulaziti u Hrvatsku bez ograničenja uz predočenje covid potvrde. Potvrde mogu ih koristiti i za koncerte, klubove na otvorenom, sportska događanja itd.
S obzirom da nemaju još svi covid potvrde, građani EU-a mogu ulaziti u Hrvatsku i uz predočenje potvrde od preboljenju bolesti, cijepljenju ili testiranju.
Osobe iz trećih zemalja ne moraju više dokazivati nužnost putovanja, ali moraju predočiti neki od dokaza - da su cijepljeni, preboljeli ili se testirali na covid-19, rekao je Božinović.
Poboljšanje obrane od poplava na području Požeško-slavonske županije
Za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode koja ju je prošli tjedan pogodila, Vlada je Požeško-slavonskoj županiji, na teret proračunske zalihe ovogodišnjeg proračuna, odobrila 20 milijuna kuna.
Novac za pomoć u uklanjanju šteta nastalih poplavama uslijed obilnih oborina te tuče u sklopu svojih resora osigurat će i još nekoliko ministarstava.
Za pomoć poljoprivrednicima u toj županiji, Ministarstvo poljoprivrede će na teret državnog proračuna osigurati 20 milijuna kuna. Novac će doznačiti izravno na račun Požeško-slavonske županije koja će u suradnji s Ministarstvom izraditi program potpora male vrijednosti, odnosno utvrditi kriterije za dodjelu pomoći te popis oštećenika.
Vlada, odnosno Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo pravosuđa i uprave će osigurati sredstva potrebna za sanaciju štete nastale na školskim ustanovama u maksimalnom iznosu do pet milijuna kuna, kao i za sanaciju objekata pravosudnih tijela, također u maksimalnom iznosu do pet milijuna kuna.
Ministarstvo obrane će preraspodjelom sredstava unutar svoga resora osigurati 5,2 milijuna kuna za uklanjanje posljedica štete u Vojarni 123. brigade Hrvatske vojske u Požegi, gdje je oštećeno 25 objekata.
Hrvatske vode Vlada je zadužila da nastave sve aktivnosti za potrebe obrane od poplava te pripremu i provedbu projekata za unaprjeđenje obrane od poplava na području Požeško-slavonske županije, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izvijestio je da su Hrvatske vode tijekom obrane od poplava na tom području obavile radove u vrijednosti od preko milijun kuna.
Za sanaciju šteta na vodnim građevinama i poboljšanje sustava obrane od poplava interventno će se uložiti dodatnih dva milijuna kuna, dodao je.
"Za konačno rješenje problema potrebno je izgraditi osam retencija u gornjim dijelovima slivova bujičnih vodotoka, a vrijednost se procjenjuje na oko 100 milijuna kuna. Hrvatske vode će u vezi s tim u planu upravljanja vodama za 2021. i u idućim godinama osigurati dostatna sredstva za aktivnosti i projekte za unaprjeđenje obrane od poplava ovog područja", rekao je Ćorić.
I korisnici obiteljskih mirovina moći će raditi do pola radnog vremena
Proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati puni iznos mirovine i na korisnike obiteljske mirovine predloženo je izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koje je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru.
"Cilj je osigurati veću razinu socijalne zaštite za ovu osjetljivu kategoriju umirovljenika koji se nakon smrti bračnog, odnosno izvanbračnog druga uslijed znatnog smanjenja prihoda kućanstva nalaze u otežanom materijalnom položaju koji je dodatno narušila kriza uslijed epidemije bolesti covid-19", rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
Na ovaj će se način, dodao je, osigurati i dodatna radna snaga na tržištu rada pogođenog krizom.
Hrvatska će donirati cjepivo protiv COVID-a 19 državama koje nisu članice EU-a
Vlada je donijela i Odluku o upućivanju humanitarne pomoći Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Kirgiskoj Republici donacijom cjepiva protiv covida-19.
BiH će biti donirano 210.000 doza te po 20.000 doza Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Kirgiskoj Republici.
"Hrvatska ima puno doza koje trenutno nisu utrošene i na ovaj način želimo dati potporu državama koje nisu članice EU i teže dolaze do cjepiva da brže cijepe svoje stanovništvo", rekao je premijer Andrej Plenković.
Program potpora male vrijednosti za promet, turizam i kulturu
Vlada je odlučila programom potpora male vrijednosti od ukupno 150 milijuna kuna pomoći pogođenim djelatnostima u sektoru prometa, turizma te kulturnih i umjetničkih događanja, a dopunila je i programe državnih potpora turizmu i sportu te kulturi i kreativnim industrijama.
Usvojenim programom potpora male vrijednosti za pomoć pogođenim djelatnostima iz prometnog i turističkog sektora te industrije kulturnih i umjetničkih događanja Vlada želi pomoći pokretanje i normalizaciju tekućeg poslovanja uslijed aktualne pandemije, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Program »težak« 150 milijuna kuna
"Cilj programa je nadoknada dijela ili svih troškova poslovanja onim poduzetnicima koji su u 2020. i 2021. imali pad poslovnih prihoda u odnosu na 2019. od najmanje 75%. Popisi prihvatljivih troškova poslovanja detaljno su obrazloženi unutar samih programa, kao i potrebna dokumetacija", rekao je Butković.
Naglasio je da te državne potpore male vrijednosti dodjeljuju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo kulture i medija, a sve na temelju sredstava koja su osigurana u rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna, u ukupnom iznosu od 150 milijuna kuna.
Od toga će Ministarstvo mora i prometa biti zaduženo za provedbu programa u iznosu od 60 milijuna kuna, Ministarstvo turizma za 36 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture za 54 milijuna kuna.
"Potpore će biti isplaćene jednokratno, u skladu s raspisanim javnim pozivom koji će detaljno definirati i kriterije za odabir poduzetnika koji će ih dobiti, a javni poziv i njegove rezultate objavit će na web stranicama ta tri ministarstva", najavio je ministra Butković.
Dopuna programa državnih potpora sektoru turizma i sporta
Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina objasnio je da se Program dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji, donesen u veljači ove godine uz osiguranje financijske podrške od 1,5 milijardi kuna, sada mijenja i dopunjava "radi usklađivanja programa s izmjenama privremenog okvira covida-19".
"Povećava se gornji limit potpore na 13,5 milijuna kuna, ranije je bilo šest milijun kuna, po mjeri 3.1 privremenog okvira kojom se dodjeljuje 100 -postotno jamstvo za kredite te produženje trajanja dodjele potpore po programu do 31. prosinca 2021.", rekao je Glavina, napominjući da se time ne mijenja ukupni proračun tog programa od 1,5 milijardi kuna nego se samo otvara mogućnost poduzetnicima da dobiju potpora u obliku jamstava po tom programu.
Dopuna programa za kredite u kulturi i kreativi
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je promjene programa jamstava za kredite za osiguranje likvidnosti za sve poduzetnike u kulturi i kreativnim industrijama, a kojima se produljuje taj program potpora.
"Program potpora se produljuje do kraja ove godine i poduzetnici će moći pristupiti kreditima sa 100-postotnim jamstvima, što je još jedna pomoć za kulturnu industriju", kazala je ministrica, koja vjeruje da će veliki zamah toj industriji dati covid potvrde s kojima se može ulaziti na koncerte i slična događanja, a to znači i da se događanja mogu i organizirati uz pridržavanje svih mjera.
Nakon cestovnog, započinje modernizacija željezničkog sektora
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je dokument "Modernizacija i restrukturiranje željezničkog sektora", u kojem su sadržani glavni elementi reforme i predstavljen provedbeni plan mjera i aktivnosti reforme hrvatskog željezničkog sektora.
Obrazlažući dokument, ministar je rekao da su modernizacija željezničke infrastrukture i restrukturiranje željezničkog sektora jedan od strateških ciljeva Vlade te da se prihvaćanjem dokumenta, koji je izrađen u suradnji sa Svjetskom bankom, stvara podloga za sveobuhvatnu reformu tog sektora, kao i platforma za korištenje dostupnih sredstava EU.
"Osnovni elementi reforme su upravljanje sektorom, što podrazumijeva donošenje sektorske strategije i nacionalnih planova za razvoj željezničke infrastrukture, upravljanje infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoj usluga željezničkog prijevoza. Isto tako, podrazumijeva jačanje uloga ministarstava odgovornih za sektorsko planiranje i koordinaciju željezničkih društava u državnom vlasništvu", kazao je Butković.
Naveo je da upravljanje željezničkim društvima i njihovim poslovanjem uključuje financijske i operativne učinkovitosti društava u državnom vlasništvu.
U HŽ Infrastrukturi će se tako provesti reorganizacija u području održavanja, upravljanja prometom i vođenja investicijskih i infrastrukturnih projekata. Isto tako, planirano je i odvajanje pružnih građevina kao i smanjenje operativnih troškova.
Nadalje, u HŽ Putničkom prijevozu revidirat će se organizacija i poslovanje radi optimiziranja troškova i usluga putničkog prijevoza unaprjeđenjem voznog parka. Investirat će se i u postojeće kapacitete, a nabavit će se i novi vlakovi, uključivo i oni za neelektrificirane pruge.
Vezano uz HŽ Cargo, ministar je istaknuo da je u tijeku izrada novog plana modernizacije i povećanja učinkovitosti s mjerama financijskog i poslovnog restrukturiranja društva te da se za njega traži strateški partner.
Odluka sadrži i planiranje sektorskih ulaganja i financiranja, što podrazumijeva definiranje programa modernizacije i obnove željezničkih pruga te određivanje prioriteta za modernizaciju i obnovu.
Cjelokupnu strategiju financiranja, istaknuo je, odobrit će Ministarstvo financija kroz višegodišnje kapitalne planove. Planirani izvori financiranja su sredstva EU iz trenutnog i sljedećeg programskog razdoblja i sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost.
"Za prioritetne projekte od nacionalne važnosti, koji nisu uključeni u program financiranja EU sredstvima, Vlada će iznaći druge izvore", izjavio je Butković.
Planira se i razvoj tehnologija, znanja i vještina željezničkog sektora kroz poticanje sinergije između sveučilišta i obrazovanja te stvaranja centara kompetentnosti.
Inače, udio korištenja željezničkog putničkog prijevoza u Hrvatskoj manji je od polovine uobičajene razine u zapadnoeuropskim državama. U usporedbi s drugim željezničkim sektorima u EU, poslovanje hrvatskog željezničkog sektora u prosjeku je na nižoj razini u gotovo svim dimenzijama učinkovitosti, efikasnosti i financijske održivosti.
Izvor: Hina/Vlada