Vodimo računa o brodogradnji, ali i njezinu utjecaju na javne financije
Na 148. sjednici Vlade premijer Plenković uvodno se osvrnuo na presudu Radovanu Karadžiću naglasivši da je to još jedna prigoda za suočavanje s prošlošću i odbacivanje velikosrpske politike
Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na jučerašnju presudu Žalbenog vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove kojom je Radovanu Karadžiću izrečena doživotna kazna zatvora.
„Žalbeno je vijeće ocijenilo da su počinjeni zločini neviđenih razmjera i brutalnosti te je stoga preinačilo prvostupanjsku presudu kojom je izrečena kazna od 40 godina zatvora. Nadamo se da će potvrda osobne odgovornosti Radovana Karadžića za neke od najstrašnijih zločina nakon Drugog svjetskog rata, poput genocida u Srebrenici u kojoj je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka, ili opsade Sarajeva, pružiti barem minimalnu zadovoljštinu žrtvama i njihovim obiteljima.
Također, smatramo da je ovo još jedna prigoda za suočavanje s prošlošću i odbacivanje velikosrpske politike i ideologije, čiji su osnovni ciljevi i metode u ovoj presudi označeni kao zločini protiv čovječnosti“, poručio je predsjednik Vlade.
„Ujedno, izražavamo žaljenje što Žalbeno vijeće nije utvrdilo odgovornost Radovana Karadžića za počinjenje genocida u ostalim općinama Bosne i Hercegovine i za počinjenje onoga što se naziva sveobuhvatni udruženi zločinački pothvat, kojim bi se povezalo ove zločine s političkim i vojnim vrhom tadašnje SRJ, na čelu sa Slobodanom Miloševićem“, dodao je.
Vlada pozdravlja Inicijativu #spasime
Od ostalih tema, izdvojio je susret s predstavnicima Inicijative #spasime, koja je još jednom u fokus hrvatske javnosti i cijeloga društva stavila pitanje nasilja nad ženama, nad djecom i uopće nasilja u obitelji, poručivši da Vlada pozdravlja tu inicijativu.
„Zajednički smo dogovorili ubrzanu dinamiku poduzimanja niza mjera koje će omogućiti i prevenciju nasilja, strože kažnjavanje počinitelja, bolju podršku žrtvama, jačanje institucija i veće senzibiliziranje javnosti na ovu temu“, naglasio je Plenković i dodao da će se ustrojiti dežurni telefon za žrtve nasilja koji će biti dostupan žrtvama 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.
Dogovoreno je da se do kraja godine ustroje sigurne kuće za žrtve nasilja, u onim županijama u kojima ih trenutno nema, te da se izmjenama zakona postrože kazne. Sutra će, najavio je, u javno savjetovanje krenuti Protokol o postupanju u slučajevima nasilja, dokument koji jasno definira sve operativne postupke brojnih resora koji su uključeni u ovu temu.
Pozvao je sve udruge koje se godinama bave ovom temom na dijalog s Vladom i da daju svoje sugestije kroz odgovarajuće radne skupine, kako bi kao društvo zajednički napravili iskorake u pogledu ovog ozbiljnoga problema.
Brinemo za osobe s jednim ekstra kromosomom
Spomenuo je i Godišnju konferenciju Vladinog savjeta mladih, na kojoj je sudjelovalo više od 150 predstavnika mladih.
„To je kvalitetan primjer poticanja mladih da se uključuju na društveno odgovoran način i u politički život i u sve druge sfere društva i daju svoj doprinos te tako stječu iskustvo za preuzimanje veće odgovornosti“, kazao je premijer Plenković.
Najavio je da će Vlada ove godine usvojiti Nacionalni program za mlade u razdoblju 2019.-2024. te nastaviti poduzimati sve mjere koje se odnose na politiku mladih – od obrazovne reforme, do mjera za zapošljavanje i povezivanja obrazovnoga sustava s realnim potrebama tržišta rada.
Danas je Svjetski dan osoba s Down sindromom, čiji je cilj podizanje svijesti i razumijevanje toga sindroma te podrška i priznavanje dostojanstva i prava osoba s Down sindromom.
„Mi s udrugama obitelji koje imaju članove s Downovim sindromom surađujemo kontinuirano, vodimo dijalog, nastojimo unaprijediti sve okolnosti koje se tiču uključivanja i u obrazovni sustav i u tržište rada“, poručio je premijer Plenković naglasivši da država vodi računa o onima koji imaju jedan ekstra kromosom.
Razmatraju se svi scenariji za Uljanik i 3. maj
Govoreći o pitanju brodogradilišta Uljanik i 3. maj, predsjednik Vlade kazao je da se vode brojni razgovori o toj temi te razmatraju svi scenariji i sve opcije.
„Nastojimo dobiti što jasniju sliku implikacija bilo koje od odluka koje se u dogledno vrijeme trebaju donijeti. Odlučili smo obaviti dodatne konzultacije koje će podrazumijevati i razgovore s Europskom komisijom, vodeći računa o toj grani gospodarstva, ali isto tako i o ukupnim efektima na našu politiku fiskalne konsolidacije, kao i o reperkusijama na zaposlenike i radnike“, zaključio je Plenković.
U Sabor upućeni prijedlozi zakona o vodnim uslugama, vodama te financiranju vodnog gospodarstva
Na otvorenom dijelu sjednice raspravljena je 21 točka dnevnog reda. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić objedinjeno je predstavio tri prijedloga zakona – o vodnim uslugama, o vodama te o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva.
Govoreći o Zakonu o vodnim uslugama, ministar Ćorić je naglasio da je cilj učinkovito i ekonomično poslovanje te se kreiraju pretpostavke za integraciju oko 200 lokalnih malih vodovoda.
Napomenuo je da se propisuje obveza integracije postojećih javnih isporučitelja u jedinstvenog javnog isporučitelja u uslužnom javnom području. "I to pripajanjem najvećem postojećem javnom isporučitelju na pojedinom uslužnom području", dodao je.
Istaknuo je, također, da se stvaraju pretpostavke za ujednačavanje cijene vode odnosno uspostavi jedinstvene cijene vode na jednom uslužnom području.
"Osigurava se uspostava sveobuhvatne ekonomske regulacije cijene vode putem Vijeća za vodne usluge. Cilj je spriječiti monopolske i visoke tarife, ali i podcijenjene tarife", kazao je.
Dugoročna zaštita vodnih resursa
Dodao je da će se ovim reformskim mjerama ojačati investicijski kapacitet isporučitelja vodnih usluga.
Vezano za Prijedlog zakona o vodama, ministar Ćorić je poručio da je osnovni cilj poboljšanje stanja vodnih ekosustava, promicanje održivog korištenja voda odnosno dugoročne zaštite raspoloživih vodnih resursa, kao i ublažavanje posljedica poplava i suša.
Što se tiče Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, ministar Ćorić je istaknuo da se uređuju namjene naknada za uređenje voda koje pripadaju jedinicama lokalne samouprave, nadležnost o donošenju odluka o naknadi za razvoj, reguliranje namjene korištenja sredstava ostvarenih od ove naknade te upravljanje financiranjem građevina za daljnju melioracijsku odvodnju.
Budući da je sutra Svjetski dan voda, ministar Ćorić je kazao da ovi zakoni predstavljaju iskorak k boljim uslugama za hrvatske građane i povećanju dostupnosti kvalitetne vode.
Zakonski se uređuje pitanje nestalih osoba u Domovinskom ratu
Obrazlažući Prijedlog zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da je pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu najaktualnije humanitarno pitanje u Republici Hrvatskoj.
"Dvadeset i osmu godina godinu od početka Domovinskog rata Hrvatska još uvijek traga za 1.903 neriješena slučaja nestalih osoba i smrtno stradalih osoba", naveo je ministar.
Dodao je da u Hrvatskoj nije reguliran postupak njihova traženja, a nema ni jasno određenih nadležnosti u procesu traženja nestalih osoba.
"Ovim Prijedlogom zakona želimo postići viši stupanj zaštite prava obitelji, jednoznačno urediti nadležnost u procesu traženja nestalih osoba, od prijava nestanka, prikupljanja, istraživanja, saznanja o prikrivenim grobnicama, ekshumaciju i identifikaciju te suradnju s međunarodnim organizacijama, drugim državama, udrugama i obitelji", kazao je ministar Medved.
Naveo je da se ovim zakonskim prijedlogom provodi i provedba onih aktivnosti za koje do sada nije postojalo uporište u pravnom okviru.
Rekao je da je zakonsko uređenje ovih pitanja preporuka i međunarodnih mehanizama i brojnih međunarodno-pravnih instrumenata iz područja ljudskih prava.
"U izradi Prijedloga ovoga zakona, kojim kroz posvećenost pronalaska žrtva šaljemo snažnu poruku domoljubne odgovornosti, uz predstavnike svih mjerodavnih tijela u Hrvatskoj, sudjelovale su i udruge koje okupljaju obitelji nestalih osoba", zaključio je ministar.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je konačno došlo vrijeme da se i zakonski uredi ova važna tematika s kojom mnoge obitelji žive proteklih skoro 30-ak godina.
Prijedlog zakona o privremenoj mjeri u području obveznoga zdravstvenog osiguranja
Vlada je prihvatila Prijedlog zakona o privremenoj mjeri u području obveznoga zdravstvenog osiguranja. Danom izlaska Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije bez sporazuma o povlačenju, zakonodavstvo Europske unije prestaje se primjenjivati na državljane Ujedinjene Kraljevine, kao i na državljane Republike Hrvatske koji pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruju sukladno europskim pravnim propisima na teret nositelja osiguranja Ujedinjene Kraljevine, a koji privremeno ili stalno borave ili prebivaju u Republici Hrvatskoj.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je da će ovim zakonom Hrvatska najduže do godinu dana nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije bez sporazuma o povlačenju, pod uvjetom reciprociteta, nastaviti primjenjivati pravila sadržana u europskim propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, odnosno navedenim osobama omogućit će se nesmetano korištenje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
"U slučaju nepostojanja reciprociteta od strane Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske nastali troškovi ostvarenih prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja teretit će državni proračun Republike Hrvatske", kazao je.
Realan i ambiciozan pristup obnovi nacionalnog fonda zgrada
Vlada je donijela Odluku o donošenju Dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske. Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar naglasio je da je glavni cilj dugoročne strategije dati smjernice za dobro planiran, realan i ambiciozan pristup obnovi nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine.
"Energetska sigurnost i sprječavanje energetskih promjena u velikoj mjeri ovise o znatnom poboljšanju energetske učinkovitosti u zgradama", kazao je.
Izvijestio je da je u dugoročnoj strategiji provedena analiza potencijalnih ušteda energije, smanjenje emisije CO2, utjecaja na zapošljavanje, gospodarstvo te suzbijanje energetskog siromaštva kao rezultata energetske obnove zgrada.
Prvi put u Hrvatskoj masovna procjena vrijednosti nekretnina
Vlada je donijela Uredbu o masovnoj procjeni vrijednosti nekretnina, koja će se primjenjivati prilikom masovne procjene vrijednosti nekretnina, za procjenu vrijednosti neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, zgrada i njihovih posebnih dijelova, koje se koriste za stanovanje ili najam te za poslovne zgrade i prostore.
"Ovom Uredbom prvi put se u Hrvatskoj uređuju temeljna pitanja masovne procjene vrijednosti nekretnina", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar Predrag Štromar.
Modeli za masovnu procjenu vrijednosti nekretnina temelje se na tri pristupa vrijednosti nekretnina: troškovnoj, poredbenoj i prihodovnoj te se određuju nužni podaci, postupci korištenja i evaluacije podataka za masovnu procjenu vrijednosti nekretnina na području Hrvatske.
"Osnovica za vrednovanje nekretnina je tržišna vrijednost nekretnina, a procijenjene vrijednosti nekretnina koje su dobivene primjenom metode za masovnu procjenu vrijednosti nekretnina predstavljaju prilagođene tržišne vrijednosti nekretnina", kazao je Štromar.
Akcijski plan će omogućiti zdraviju prehranu u javnom sektoru
Prihvaćen je i Akcijski plan promoviranja i jačanja kratkih lanaca u opskrbi hranom ustanova iz javnog sektora za razdoblje 2019. i 2020. godine.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić naglasio je da je stratešku važnost lokalne proizvodnje hrane, odnosno kratkih lanaca opskrbe, prepoznala i Europska unija. Europska komisija je u zakonodavstvo, koje se odnosi na politiku ruralnog razvoja, ugradila mjere koje potiču i podržavaju daljnji razvoj ruralnog područja, odnosno lokalnog sektora proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe.
"U ovom Akcijskom planu ograničili smo se na smanjenje utjecaja na okoliš, postizanje održivosti lokalnih proizvođača hrane, podizanje nutritivne vrijednosti obroka i smanjenje otpada od hrane", kazao je potpredsjednik Vlade.
Naveo je da je cilj Akcijskog plana omogućiti svježiju i kvalitetniju hranu te zdraviju prehranu u javnom sektoru – bolnicama, školama, domovima za starije i nemoćne osobe, vrtićima, vojarnama, kroz javnu nabavu budući da kratki lanci opskrbe, odnosno lokalna proizvodnja hrane, s kraćim transportom od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje, te manjim brojem posrednika navedeno i osigurava.
Zakonom o javnoj nabavi daje se mogućnost javnim naručiteljima pri nabavi poljoprivredno prehrambenih proizvoda i hrane da kriterij cijene ili troška nije jedini kriterij za odabir ponude, nego javni naručitelji mogu pri odabiru najpovoljnije ponude primijeniti dodatne kriterije i relativne pondere u pogledu vrednovanja svježine i kvalitete hrane, kratkoće transporta i smanjivanja negativnih emisija i utjecaja na okoliš.
Tolušić je izvijestio da je Akcijskim planom definiran okvir za provođenje edukacija za javni sektor vezano uz promoviranje i jačanje kratkih lanaca u opskrbi hranom, koje se u 2019. godini provode u zdravstvenoj ustanovi KBC Zagreb.
Vježba „Kibernetički štit 2019.“ u Zagrebu 27. ožujka
Donesena je i Odluka o provedbi vježbe „Kibernetički štit 2019.“ za uvježbavanje upravljanja u uvjetima kibernetičkih incidenata, koja će se održati 27. ožujka 2019. godine u Zagrebu.
Državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić kazao je da se vježba provodi radi razvoja sposobnosti za kibernetičko djelovanje sustava domovinske sigurnosti, odnosno uvježbavanja sudionika u upravljanju u uvjetima kibernetičkih incidenata te jačanja sigurnosne svijesti i sigurnosne kulture na nacionalnoj razini.
Ministarstvo obrane je nositelj koordinacije aktivnosti za pripremu i provedbu Vježbe.
U provedbi Vježbe sudjelovat će članovi Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti i predstavnici drugih tijela.
Kolektivni ugovor za zdravstvo produžen do 31. srpnja
Prihvaćena je Zaključak u vezi s potpisivanjem Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
Ministar Zdravstva Milan Kujundžić podsjetio je da je Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja zaključen 26. ožujka 2018. godine na vrijeme od 12 mjeseci.
"Vlada i reprezentativni sindikati nacrtom Dodatka I. Kolektivnom ugovoru dogovorili su nastavak primjene Kolektivnog ugovora do zaključenja Dodatka II, a najduže do 31. srpnja 2019. godine te su se obvezali da će bez odgode nastaviti pregovore o materijalnim i drugim pitanjima radi donošenja novih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora", napomenuo je.
Također je prihvaćena Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske.
Memorandum o suradnji Hrvatske i Indije u području turizma
Prihvaćen je Nacrt memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Indije o suradnji u području turizma.
Ministar turizma Gari Cappelli pojasnio je da je cilj sklapanja memoranduma o suglasnosti između vlada Hrvatska i Indije o suradnji u području turizma unapređenje bilateralne suradnje, jačanje veza i postojećeg prijateljstva između dvije zemlje te produbljivanje ukupnih odnosa u području turizma, a time se stvara i pravni temelj za suradnju nadležnih državnih tijela dviju država u području turizma, kao i uvjeti za što jednostavnije sudjelovanje zainteresiranih gospodarskih subjekata u poslovnim aranžmanima s drugom stranom.
Kazao je da su s obzirom na dobre međudržavne odnose, postojeće turističke potencijale i važnost turizma za gospodarski razvoj i stvaranje radnih mjesta stvoreni uvjeti za proširenje suradnje sa Indijom i na području cjelokupnog gospodarstva.
Memorandum o suglasnosti će u ime Vlade potpisati ministar turizma Gari Cappelli tijekom službenog posjeta indijskog predsjednika Hrvatskoj.
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad 24. svehrvatskim športskim natjecanjem invalida Domovinskog rata, koje će održati u Vukovaru, od 12. do 14. travnja 2019. godine.
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad Konferencijom o poduzetničkim zonama na području pet slavonskih županija, koja će se održati 10. svibnja 2019. godine u Otoku.